Sada u Kini u osnovi nema jasne razlike između regulacijskih ventila i regulacijskih ventila, često se regulacijski ventil i regulacijski ventil općenito nazivaju zajedno, veći dio ventila s aktuatorom naziva se regulacijski ventil, a koncept regulacijskog ventila nije bio duboko ukorijenjen u srcima ljudi, pogledajte web stranicu na internetu koja radi kontrolni ventil, kontrolni ventil se zove kontrolni ventil. Mislim da ovdje postoje neki pojmovi koje treba razjasniti.
Definicija regulacijskog ventila trebala bi biti: krajnji regulacijski element koji se obično koristi u industriji upravljanja procesima je regulacijski ventil. Kontrolni ventil regulira tekućinu koja teče, kao što je plin, para, voda ili kemijske smjese, kako bi kompenzirao poremećaje opterećenja i održao kontrolirane procesne varijable što je moguće bliže željenoj zadanoj točki. Senzor vraća tlak, temperaturu, protok i druge signale regulatoru, a regulator uspoređuje mjerni signal sa zadanom vrijednošću, a zatim šalje upravljački signal regulacijskom ventilu prema rezultatima rada, a upravljanje ventil podešava otvor ventila, kako bi se ostvarilo automatsko podešavanje temperature, tlaka, protoka i drugih parametara. Prema ovoj definiciji, ventil mora tvoriti regulacijski krug (bilo jednokružni ili višestruki) sa senzorima i kontrolerima (PLC, DCS ili jednostavni regulatori) za upravljanje procesnim varijablama, kako bi se mogao nazvati regulacijskim ventilom. Stoga bi se svi pneumatski, električni i hidraulički ventili opremljeni aktuatorima trebali zvati regulacijskim ventilima, uključujući solenoidne ventile, jer mogu formirati regulacijski krug s regulacijskim sustavom kako bi se postigla automatska regulacija. Bez obzira na to primaju li uklopne signale ili proporcionalne signale, princip upravljanja je isti. I svi ručni ventili nisu regulacijski ventili. Neki proizvođači ventila također imaju naziv automatski regulacijski ventil, a njegova bi definicija trebala biti ista kao i regulacijski ventil.
Regulacijski ventil, koji je zapravo prigušni ventil, za prigušni ventil, njegova namjera je stvoriti pad tlaka i smanjiti protok, tako da može imati sjedište promjera znatno manjeg od promjera ventila. Prigušni ventili su dizajnirani za stvaranje pada tlaka kako bi se smanjio linearni tlak, protok, temperatura, dok su on/off ventili strukturno dizajnirani da omoguće ravnu liniju prolaska kroz tekućinu bez značajnog pada tlaka. Kao što su kuglasti ventili O-tipa, leptir ventili, cijevni ventili itd., njihov otpor protoka je vrlo mali, a pad tlaka koji se stvara kada medij prolazi kroz njih je vrlo mali, tako da je prikladan za upravljanje prekidačem, a nije prikladan za kontrola prigušivanja. Prigušni ventili moraju biti projektirani s odgovarajućim karakteristikama protoka i promjerima kalema i sjedišta u skladu sa zahtjevima procesa procesa, dok on/off ventili to ne čine. Prigušni ventili opremljeni su aktuatorima, koji su električni, pneumatski ili hidraulički regulacijski ventili. Stoga je, u užem smislu, regulacijski ventil ograničen na ograničeni broj prigušnih ventila, kao što su ventili s jednim sjedištem, ventili s dva sjedišta, ručni ventili, kutni ventili, trosmjerni ventili, kuglasti ventili u obliku slova V itd. (tako da u industriji postoji ručni regulacijski ventil).
Može se reći da su svi regulacijski ventili regulacijski ventili, ali regulacijski ventili nisu nužno i regulacijski ventili. Što se tiče regulacijskog ventila s vlastitim pogonom, ne treba ga klasificirati kao regulacijski ventil, jer bez obzira radi li se o ventilu za regulaciju tlaka s vlastitim pogonom ili ventilu za regulaciju temperature i protoka, pokreće ga snaga samog medija, a upravljačke varijable moraju se postaviti ručno i ne mogu formirati upravljačku petlju sa sustavom upravljanja. Treba ih klasificirati kao automatske ventile i sigurnosne ventile, sifone, ventile za smanjenje tlaka, hidraulične regulacijske ventile itd.